Menopauza je prirodan proces u životu svake žene kada prestaju menstrualni ciklusi, obično oko 45–55. godine. Tokom ovog perioda, jajnici postepeno smanjuju lučenje ženskih hormona – estrogena i progesterona. Manjak ovih hormona uzrokuje razne telesne promene: tipične su valunzi, noćno znojenje, promene raspoloženja, ali i promene na koži i kosi. Estrogen i progesteron dugo štite kosu, pomažući joj da raste duže i bujnije. Kada njihov nivo opadne, kosa može postati tanja, suvlja i lomljivija. Ipak, menopauza nije bolest, već nova faza u kojoj telu treba malo više pažnje i nege.
Kako menopauza utiče na opadanje kose?
Pod uticajem menopauze javlja se hormonska neravnoteža koja direktno utiče na rast kose i može biti problem. Estrogen i progesteron su hormoni koji podstiču rast kose. Kada njihov nivo opadne, dovodi do sledećih promena:
- Skraćivanje faze rasta kose: Bez dovoljno estrogena, dlaka brže prelazi iz faze aktivnog rasta u fazu mirovanja i opadanja. To znači da kosa kraće raste pre nego što ispada, pa ukupno ima manje kose na glavi.
- Relativni porast androgena: U menopauzi, muški hormoni (androgeni) deluju jače, jer ih estrogen i progesteron više ne koče. Androgeni mogu „govoriti“ folikulima dlake da budu tanji i slabi. Kao posledica, folikuli se postepeno smanjuju. Kod žena se to uglavnom vidi kao proređivanje kose na temenu i širi razdeljak. Kosa postaje tanja, slabije raste i lakše se lomi.
- Promena teksture kose: Manjak hormona uzrokuje i da dlaka postane suvlja. Koža glave ima manje prirodnih ulja, pa se kosa češće kida. Često deluje kao da gubiš više kose nego ranije, iako je deo kose samo tanji i lomljiv.
- Neravnomerno opadanje: Većina žena primećuje ravnomerno proređivanje kose (po celoj glavi, posebno na kruni). Međutim, radi se o postepenom procesu, a ne o potpunom ćelavljenju.
- Dodatni faktori: Pored hormona, uticaj mogu imati genetika, ishrana, stres i drugi zdravstveni problemi. Ako u porodici imate žene koje su ranije imale tanju kosu u srednjim godinama, verovatnije je da i vi možete doživeti slično. Takođe, nedostatak vitamina i minerala ili periodi velikog stresa (bolest, drastično mršavljenje) mogu pogoršati opadanje kose već u menopauzi.

Kako da budeš sigurna da kosa opada zbog klimaksa
Klimaks (menopauza) često se dešava oko pedesete, ali simptomi mogu početi i ranije (u perimenopauzi). Evo nekoliko znakova da je klimaks verovatni uzrok gubitka kose:
- Starosna i hormonalna usklađenost: Ako si bliže menopauzi (45+ godina) i imaš neredovne cikluse ili si prestala da imaš menstruaciju u poslednjih godinu dana, hormonalne promene su verovatan razlog proređivanja kose. Menstruacija prestaje tek kada hladni test (12 meseci bez krvarenja) potvrdi menopauzu.
- Prateći simptomi: U menopauzi se često javljaju valunzi (nagla osećanja toplote), znojenje, promene raspoloženja, nesanica ili suvoća kože i vagine. Ako imaš ovakve simptome zajedno sa tanjom kosom, velika je verovatnoća da je uzrok hormonalni.
- Obrasci gubitka kose: Gubitak kose kod menopauze je obično postepen. Primećuješ širi razdeljak ili opušteniju kosu, ali nemaš ćelavih fleka niti naglu liniju povlačenja kose. Ako su dlake jednako retke po celoj glavi, verovatno je menopauza razlog. Ako pak vidiš ćelave pečate, intenzivno ispadanje obrva ili dlačica po telu, razlog treba potražiti drugde (alopecija areata, štitna žlezda itd.).
- Trajanje i jačina: Klasični “menopauzalni” gubitak je spor. Ako primetiš da preko noći nestane gomila kose (na primer, veliki pramenovi u kadi ili ogromne količine u četki), moguće je da je uzrok neki drugi faktor – stres, bolest, terapija lekovima. U menopauzi kosa obično ispada tokom meseci, a ne na mahove.
- Provera zdravstvenog stanja: Da bi bila sigurna, dobro je proveriti hormone (nivo FSH, estrogena) kod lekara, kao i izmeriti osnovne parametre (štitna žlezda, gvožđe i dr.). Ako su nivoi hormona menopauzalni i nema drugih problema, uzroci opadanja se najčešće vezuju za klimaks.
Kako sprečiti opadanje kose u menopauzi?
Iako menopauzu ne možeš potpuno zaustaviti, određene zdrave navike mogu ublažiti njene efekte na kosu. Evo načina da očuvaš kosu što je moguće duže gustom:
- Održavaj zdravu ishranu i aktivnost: Redovno vežbanje, šetnja ili joga pomažu hormonskoj ravnoteži i smanjuju stres. Jednostavna fizička aktivnost i dovoljno sna utiču na hormone koji pozitivno deluju i na rast kose.

- Smanji stres: Visok nivo stresa pogoršava opadanje kose. Probaj tehnike opuštanja kao što su meditacija, duboko disanje ili lagana rekreacija. Svako veče izdvoji vreme za čitanje ili toplu kupku – dobro raspoloženje pomaže i telu i kosi.
- Redovna nega vlasišta: Masaža temena toplim (ne vrelim) maslinovim ili kokosovim uljem jednom nedeljno poboljšava protok krvi do folikula. Nežno, kružnim pokretima masiraj celu glavu par minuta pre pranja kose – to stimuliše rast.
- Pazi na ishranu i hidrataciju: Čak i u ovoj fazi, izbalansirana dijeta je ključ. Jednom dnevno pojedi porciju proteina (meso, riba, jaja, mahunarke) jer je vlas kose od proteina. Ne zaboravi na biljnu hranu bogatu vitaminima i mineralima – svežim voćem, povrćem i integralnim žitaricama. Hidratacija je podjednako važna: pij najmanje 6–8 čaša vode dnevno.
- Nega kose i frizure: Izbegavaj uske repove, pletenice i ukosnice koje vuku kosu. Kad češljaš mokru kosu, koristi češalj sa širokim zubima i nežno raščešljaj; mokra dlaka je krhka. Pusti da se kosa prirodno osuši ili koristi fen na hladnom podešavanju.
- Zaštita od oštećenja: Neka u upotrebi budu samo blagi šamponi i hranljivi regeneratori. Ako ćeš posle pranja koristiti fen, peglu ili figaro, nanesi na kosu zaštitu od toplote. Na suncu ili vetru nosi šešir ili maramu da se kosa ne bi dodatno isušila. Takođe, po potrebi stavi kapu u bazenu – hlor je veoma štetan za tanku kosu.
- Pregled lekova: Ako uzimaš lekove (npr. za štitnu žlezdu, krvni pritisak ili holesterol), proveri kod lekara da li neki od njih može da izazove opadanje kose kao neželjeni efekat. Nekad je dovoljno promeniti vrstu leka da se kosa sačuva.
- Ne puši i ograniči alkohol: Pušenje slabi cirkulaciju vlasišta i uništava vitamine koji hrane dlaku. Čak i umeren unos alkohola može otežati apsorpciju hranljivih materija. Ograniči ove navike da kosa dobija sve što joj treba.

Prirodni preparat za snažnu i zdravu kosu
Seme koprive je poznato kao jedno od najmoćnijih prirodnih sredstava za negu i jačanje kose. Travari ga od davnina preporučuju kao najbolju biljku za kosu, jer obiluje hranljivim materijama koje hrane koren dlake, podstiču rast i sprečavaju opadanje. Bogato je gvožđem, cinkom, magnezijumom i silicijumom, mineralima ključnim za čvrstu i sjajnu kosu, dok vitamini A, C, E i K doprinose zdravlju temena i boljoj cirkulaciji.

Seme koprive deluje iznutra, jačajući folikule i podstičući regeneraciju ćelija koje grade dlaku. Njegova prirodna jedinjenja pomažu u balansiranju hormona i smanjenju masnoće kože glave, što sprečava pojavu peruti i lomljenja kose. Pored toga, antioksidansi iz semena koprive štite kosu od oksidativnog stresa i spoljašnjih oštećenja.



Kada se kombinuje sa medom, koji je poznat po svojim hidratantnim i hranljivim svojstvima, dobija se savršena sinergija. Med hrani teme, zadržava vlagu i doprinosi elastičnosti kose, dok seme koprive obezbeđuje neophodne vitamine i minerale za rast i obnovu. Zajedno, oni čine prirodnu formulu za jaču, gušću i zdraviju kosu.
Više o iskustvima korisnika i svim benefitima ovog proizvoda možete saznati na linku ovde.
Da li pomaže hormonska terapija?
Hormonska terapija (HRT) podrazumeva nadoknadu hormona koji opadaju u menopauzi, najčešće estrogena (i ponekad progesterona). Ovakva terapija može pomoći mnogim simptomima menopauze – i donekle može uticati na kosu. Nakon uvođenja hormona, telo ponovo dobija signale za normalan ciklus rasta kose. To znači da kosa može da raste duže i bude gušća, pa neki pacijenti zaista primete da im kosa manje opada ili da postaje jača.
Međutim, treba imati u vidu nekoliko stvari: hormonska terapija se obično prepisuje zbog ozbiljnijih problema (kao što su teški valunzi, noćno znojenje, osteoporoza), a ne isključivo zbog kose. Efekti variraju – nekima značajno popravlja stanje kose, drugima jedva. Takođe, terapija ima svoje rizike i kontraindikacije, pa se ne primenjuje na svoju ruku. Ako te muči proređena kosa i istovremeno imaš više simptoma menopauze, razgovaraj sa ginekologom. Lekar može proceniti da li je HRT za tebe. Ako je bezbedna opcija, poboljšaće ti opšte stanje i potencijalno blago usporiti gubitak kose, ali neće vratiti drastično izgubljeno.
Ishrana za kosu u menopauzi
Za jaku i zdravu kosu važno je da unosiš prave nutrijente. Evo šta treba da obuhvati tvoja ishrana:
- Proteini kao gradivni blok: Kosa je napravljena od proteina (keratina). U svakom obroku uključi izvore proteina: meso (pileće, ćuretina, govedina), riba, jaja, mlečne proizvode (jogurt, sir) ili mahunarke (pasulj, sočivo, leblebija). Ove namirnice obezbeđuju aminokiseline neophodne za obnavljanje dlake.

- Gvožđe i cink: Gvožđe pomaže prenos kisika do folikula. Jedan dobar izvor je tamno zeleno povrće (spanać, blitva) i crveno meso. Ako ne jedeš puno mesa, dodaj mahunarke i integralne žitarice, koje takođe imaju gvožđe (uz vitamin C iz povrća lakše se apsorbuje). Cink (iz semenki bundeve, kikirikija, orašastih plodova i integralnog hleba) pomaže folikulima da zdravo rade, pa je dobar za kosu.
- Vitamini A, C i E: Vitamin A (npr. iz šargarepe i batata) podstiče lučenje kožnih ulja koja hidrira vlasište. Vitamin C (npr. citrusi, jagode, paprika) štiti dlaku i pomaže apsorpciju gvožđa, a takođe učestvuje u proizvodnji kolagena za jaku kosu. Vitamin E (iz avokada, orašastih plodova, semenki) deluje kao antioksidans i poboljšava cirkulaciju vlasišta.
- B vitamini (posebno biotin): Kompleks B vitamina (iz cjelovitih žitarica, jaja, mlečnih proizvoda i tamno lisnatog povrća) učestvuje u stvaranju ćelija dlake. Poseban primer je biotin (vitamin H) koji se često pominje za rast kose i noktiju. Dobar izvor biotina su jaja i orašasti plodovi.
- Omega-3 masne kiseline: Nalaze se u masnoj ribi (losos, sardine), lanenom semenu i orasima. Omega-3 podupiru zdravlje folikula i sprečavaju preterani gubitak vlage u dlaci. Dobar unos ovih masti čini kosu sjajnijom i elastičnijom.
- Zelena povrća i voće: Uključi širok spektar boja – tamno zeleno (kale, brokoli), crveno-narandžasto (paprika, bundeva), žuto (banane) – jer svaka boja donosi različite vitamine i antioksidanse.
- Integralne žitarice: Hleb, pirinač, ovas ili ražene pahuljice obezbeđuju vitamine B i dodatnu energiju.
- Hidratacija: Pij dovoljno vode i nezaslađenih napitaka. Tvoje vlasište (kao i koža) treba vodu kako bi dlaka bila hidrirana iznutra. Povrće s visokim udelom vode (krastavci, lubenica, celer) takođe pomaže.
Suplementi koji imaju smisla
Suplementi se često reklamiraju kao rešenje za rast kose, ali oni najviše pomažu ako stvarno imaš manjak određenih nutrijenata. Pre nego što počneš da piješ bilo šta, proveri krvnu sliku. Evo nekoliko dodataka koje možeš razmotriti uz savet lekara:
- Multivitamin za žene: Pokriva širi spektar vitamina i minerala koji možda nedostaju u ishrani. Ne možeš preterati sa multivitaminom kao ni sa jednim pojedinačnim suplementom – to je opšta zaštita.
- Biotin (vitamin B7): Popularan je dodatak za jačanje kose i noktiju. Ukoliko ga već ne unosiš dovoljno hranom, suplement može pomoći kosu da postane gušća. Međutim, uzimaj ga samo po potrebi – višak nije nužno bolji.
- Vitamin D: Mnogim ženama u menopauzi fali vitamin D zbog manje izlaganja suncu ili promenjene apsorpcije. Ovaj vitamin utiče i na ciklus rasta kose. Proveri nivo 25(OH) vitamina D i, ako je nizak, razmisli o suplementima.
- Gvožđe i cink: Ako si maloanemična ili ti je nedostatak gvožđa potvrđen testom (npr. nizak feritin), uzimanje gvožđa (sa C vitaminom) može ublažiti gubitak kose. Isto važi za cink – nedostatak i njega može prorediti kosu, pa razmisli o preparatu ako ti je doktor potvrdio niski nivo.
- Omega-3 (riblje ulje): Ako ne jedeš redovno masnu ribu, suplement od ribljeg ulja može obezbediti neophodne masne kiseline. Time pomažeš zdravlju vlasišta i sjaju kose.

- Kolagen: Dodatak kolagena (najčešće u prahu ili tabletama) pomaže elastičnosti kože i kosu može učiniti jačom i otpornijom na lomljenje.
- Biljni dodaci: Neki biljni preparati (poput ekstrakta koprive, žalfije) koriste se protiv gubitka kose. Međutim, njihova delotvornost kod menopauze nije sasvim izvesna i pre upotrebe je najbolje posavetovati se sa lekarom.
Dodatna nega kod kuće
Osim ishrane i navika, postoje i kućne metode koje mogu ojačati kosu i smanjiti lomljenje:
- Umereno pranje i negovanje: Ne peri kosu svaki dan, već 2–3 puta nedeljno, kako bi se zadržala prirodna zaštitna ulja. Kada pereš, koristi blagi šampon i uvek nanesi regenerator na dužinu i krajeve. Pusti da regenerator ostane par minuta pre ispiranja. Time hraniš kosu i održavaš vlagu.
- Redovna masaža vlasišta: Svakodnevno, pre pranja ili pred spavanje, masiraj vlasište vrhovima prstiju kružnim pokretima. Masiraj 3–5 minuta – ovo poboljšava cirkulaciju krvi i stimuliše folikule. Možeš naneti par kapi maslinovog ili kokosovog ulja pre masaže za dodatnu hidrataciju.
- Nežno raščešljavanje: Koristi češalj sa širokim zupcima i nežno raščešljavaj kosu od vrhova ka korenu. Izbegavaj češljanje mokre kose grubim četkama – tada je kosa najkrhkija. Umesto toga, nanesi malo regeneratora ili ulja i polako raščešljaj.
- Prirodno sušenje i zaštita od toplote: Kad god možeš, pusti kosu da se osuši prirodno. Ako koristiš fen, drži ga na najhladnijoj ili srednjoj temperaturi i drži najmanje 20 cm udaljeno od kose. Izbegavaj peglu i figaro svakodnevno.
- Hranljive maske i ulja: Jednom nedeljno napravi masku za kosu. Jednostavan recept je umutiti sirovo jaje sa kašikom maslinovog ulja i naneti na kosu – ostavi da odstoji 20 minuta pa isperi. Možeš koristiti i čisto kokosovo ili bademovo ulje u masci. Tako hraniš i hidriraš kosu iznutra.

- Zaštita od spoljašnjih uticaja: Kada ideš napolje, na glavu stavi maramu ili šešir – tako štitiš kosu od sunca i vetra. Nosi plivačku kapu ako ulaziš u bazen ili more da izbegneš oštećenje hlora/soli. Na jastuku koristi navlaku od svile ili satena – takva površina manje zapliće i lomi kosu tokom spavanja.
- Redovno šišanje: Kratko šišanje oštećenih vrhova svaka 2–3 meseca sprečava njihovo cepanje prema gore duž dlake. Sveže ošišani krajevi čine da kosa izgleda gušće i zdravije..
Kada odmah kod lekara
U većini slučajeva blago opadanje kose tokom menopauze nije alarmantno. Ipak, postoje situacije kada je bolje konsultovati stručnjaka kako bi se isključili ozbiljniji uzroci:
- Naglo i obilno opadanje: Ako primetiš da ti kosa opada mnogo (npr. pramenovi kose ostaju na jastuku, veliki pramenovi u kadi ili kada se češlješ) brže nego što je normalno, posavetuj se sa lekarom. Za žene je normalno da dnevno ispada od 50 do 100 dlaka. Sve preko toga dugoročno može biti znak da nešto nije u redu.
- Ćelave fleke ili intenzivan svrab: Ako primećuješ ćelave krugove na temenu ili drugim delovima tela, a naročito ako vlasište postane crveno, peruta se ili svrbi, vreme je za dermatologa. To može ukazivati na kožne infekcije ili autoimuni gubitak kose (alopecia areata). Takve stvari zahtevaju specifičnu terapiju.
- Prateći simptomi bolesti: Ako pored opadanja kose imaš i druge simptome kao što su umor, gubitak težine, drhtanje, srčana palpitacija ili suva koža, moguće je da postoji medicinsko stanje u pozadini (npr. poremećaj rada štitne žlezde, anemija ili drugi metabolički problemi). Lekar (ginekolog, endokrinolog ili dermatolog) može uraditi potrebne analize.
- Porodična anamnestička briga: Ako u porodici postoje žene koje su veoma rano izgubile kosu ili su imale ozbiljne autoimune bolesti, možda je dobro konsultovati dermatologa/trihologa i ranije. Takođe, ako si veoma zabrinuta zbog izgleda kose, stručna podrška može pomoći i dati savete kako da je neguješ.
- Nema poboljšanja uz kućne mere: Ako si probala promene u ishrani, suplemente i kućnu negu, ali posle 3–6 meseci nema nikakvih rezultata (možda čak primetiš i nastavak stanjivanja), možda je vreme za stručni savet. Stručnjaci mogu preporučiti i bezbedne tretmane ili ispitivanje hormona.
Napomena:
Informacije sadržane u ovom članku namenjene su isključivo u edukativne i informativne svrhe i ne predstavljaju zamenu za profesionalni medicinski savet, dijagnozu ili lečenje. Uvek se posavetujte sa svojim lekarom ili drugim kvalifikovanim zdravstvenim radnikom u vezi sa bilo kojim pitanjima koja imate u vezi sa zdravstvenim stanjem ili pre nego što započnete bilo kakav nov tretman ili promenu u ishrani. Nikada nemojte zanemariti profesionalni medicinski savet ili odlagati njegovo traženje zbog nečega što ste pročitali u ovom članku. Oslanjanje na bilo koju informaciju pruženu u ovom članku je isključivo na vaš vlastiti rizik.
