Kako raste kosa kod dece
Kosa raste iz folikula dlake, malih džepova u koži. Raste i otpada u ciklusima. Svaka dlaka prolazi kroz fazu rasta (anagen) koja može trajati i po nekoliko godina, fazu prelaza (katagen) od nekoliko nedelja i fazu odmora (telogen) koja traje oko dva do tri meseca. Nakon faze odmora dlaka prirodno ispada i na njenom mestu krene da raste nova. U proseku je sasvim normalno da svaki dan izgubimo oko 50 do 100 dlaka.
Kod beba i male dece često vidimo da prvobitna fina bebi kosa ispada i vremenom se zamenjuje gustom, mekšom kosom koja raste kasnije. Mnoge bebe imaju ćelav deo na potiljku jer stalno leže na leđima, ali kad počnu da se okreću, i ta kosa ponovo naraste. Kod starije dece ciklus rasta kose je uglavnom sličan kao kod odraslih – većina dlaka stalno raste, neke su u fazi premeštanja, a manji broj se privremeno odmara i na kraju ispadne.
Opadanje kose na pečate kod dece: najčešći uzroci i kako se razlikuju
Pojava krugova ili ovalnih fleka bez kose na glavi kod deteta može biti veoma zabrinjavajuća. Uglavnom postoje sledeći uzroci:
- Alopecia areata (autoimuni gubitak kose): Autoimuno stanje u kojem imuni sistem napada folikule dlake. Javlja se kao potpuno glatki, okrugli ili ovalni ćelavi pečat na glavi bez crvenila i peruti. Koža na tom mestu je potpuno normalna na dodir. Kosa na tom mestu ispadne, a u većini slučajeva sama polako ponovo izraste u narednih nekoliko meseci. Za ubrzanje oporavka ponekad se primenjuju kortikosteroidne kreme ili male injekcije steroida u kožu, ali nekad i bez toga kosa može spontano da se obnovi.

- Tinea capitis (gljivična infekcija skalpa): Gljivična infekcija izaziva krugove sa zadebljalom, ljuspastom i crvenkastom kožom. Kosa na takvim mestima često puca pri vrhu, pa se na koži vide crne tačkice na mestu lomljenja dlake. Koža može jako da svrbi, a ponekad se pojavi i natečeno mesto (kerion) ili uvećani limfni čvorovi iza ušiju. Lako se prenosi sa drugog deteta ili četke. Leči se obaveznim lekovima protiv gljivica (obično oralno) i posebnom negom skalpa šamponima protiv gljivica.
- Traction alopecia (trakciona alopecija): Nastaje usled čestih i previše zategnutih frizura – čvrstih pletenica, konjskih repova ili ekstenzija koji konstantno vuku kosu. Kod dece se gubitak kose najčešće primećuje duž čela, slepoočnica i potiljka, odnosno tamo gde je kosa najviše opterećena. Rešenje je odmah opustiti frizure – puštanje kose ili labavije vezivanje. Nakon toga, dlake se postepeno oporave i izrastu nazad ako nema ožiljka folikula.
- Trichotillomanija (čupanje kose): Dete nesvesno ili namerno povlači i čupa dlake sa glave. To dovodi do nepravilnih, isprepletanih fleka na skalpu, često sa kratkim, polomljenim dlakama različitih dužina. Deca koja imaju ovu naviku često ne primećuju da to rade. Tretman obično uključuje psihološku podršku i tehnike prevencije (npr. nagrađivanje kad dete ne čupa kosu), jer nema leka za ovu naviku.
Difuzno opadanje: najčešći uzroci kod dece i tinejdžera
Difuzno opadanje znači da se kosa stanjila i proredila po celoj glavi, a ne da se pojavljuju odvojeni pečati. Kod dece i tinejdžera najčešći uzroci ovakvog stanjivanja kose su:
- Telogen efuziv (difuzno ispadanje zbog stresa): Ovo je čest mehanizam. Nakon velikog fizičkog ili emocionalnog stresa (npr. visoka temperatura, teža bolest, operacija, teška situacija u porodici) veliki broj dlaka prerano uđe u fazu odmora (telogen) i ispadne nakon par meseci. Rezultat je naglo proređivanje cele kose. Obično, kad stres prođe, folikuli se unormale i kosa sama opet postane gušća za par meseci.
- Nedostatak gvožđa i anemija: Kod devojčica koje su u pubertetu i imaju obilne menstruacije, gubi se dosta gvožđa. Ako uz to devojka loše jede ili je na strogoj dijeti, može razviti anemiju. Manjak gvožđa dovodi do proređivanja kose po celoj glavi. Obično se radi analiza krvi (merenje gvožđa i feritina), i ako je manjak potvrđen, savetuje se uzimanje preparata gvožđa dok se rezervoari ne poprave.
- Hormonalni poremećaji: Razne bolesti, kao što su poremećaji rada štitne žlezde (hipotireoza ili hipertireoza), mogu prouzrokovati generalno stanjivanje kose. Rešava se lečenjem osnovne bolesti (hormonskom terapijom). Osim toga, hormonske promene koje dolaze sa pubertetom mogu privremeno uticati na teksturu kose – ali većinom se gubitak kose kod tinejdžera tu svodi na posledicu stresa ili ishrane, a ne direktno hormona.

- Loša ishrana: Restriktivne dijete (izbacivanje mnogih namirnica) ili hronične bolesti (npr. dugotrajna dijareja, bolesti creva) mogu dovesti do opšteg slabljenja dlake. Telo kod nedostatka kalorija i nutrijenata ne može da podstakne novi rast kose. Tada se primećuje slabiji rast kose i veće opadanje.
- Genetika (retko u tinejdžera): Ćelavost po muškoj liniji obično se ne javlja tako rano, ali ako u porodici ima slučajeva ranog gubitka kose, može se desiti da i dečak već u pubertetu počne primetiti proređivanje duž linije sa strane ili proređivanje na temenu. Kod devojaka genetski gubitak kose (ženska androgena alopecija) obično kreće kasnije, mada slaba genetika i promene hormonskog ciklusa mogu ranije dati prve znake ređe kose na vrhu glave.
Opadanje kose kod male dece (bebe i predškolci)
Kod beba i predškolaca gubitak kose se često razlikuje od onog kod starije dece. Neki uobičajeni uzroci i obrasci za ovu starosnu grupu su:
- Fiziološki gubitak kod beba: Većina beba posle rođenja nosi finu, često malo kovrdžavu bebi kosu (poznatu i kao lanugo). Ta kosa obično svi ispada između 2. i 4. meseca života. Često je to primećeno na potiljku jer beba dugo leži na leđima. Posle, izbijaju gušće, više trajne dlake. To je potpuno normalno i obično se ne leči – nova kosa naraste sama od sebe.
- Trenje i trošenje kose: Kod male dece, naročito one koja puno vremena provode sedeći ili ležeći, kosa može da se stanji na mestima stalnog trenja. Na primer, beba koja spava na jednom položaju može izgubiti dlake na potiljku zbog trenja o jastuk. Kako dete počne da se okreće i puže, koža se manje trlja i ta kosa vremenom naraste.
- Alopecija areata kod dece: Autoimuni gubitak kose može se javiti i kod male dece, mada je ređi nego kod starijih. I ovde nastaju okrugli glatki pečati. Ako se primeti takva mrlja, dobro je konsultovati lekara. Kod najmlađih je lečenje obično blaže – ponekad samo kortikosteroidne kreme ili praćenje da li kosa ipak sama počinje da raste nazad.

- Drugi razlozi: I kod najmanje dece oboljenja mogu da utiču na kosu. Na primer, atopični dermatitis (ekcem) na glavi može opteretiti folikule, pa kosa malo stane s rastom dok se koža ne zaleči. Takođe, hronične sistemske bolesti (kao što su urođene bolesti srca ili endokrini poremećaji) su retki uzroci, ali se ne smeju zanemariti.
Opadanje kose u pubertetu i kod tinejdžera
Kako deca ulaze u pubertet, u telu se zbivaju promene koje mogu uticati i na kosu:
- Hormonalne promene: Pubertet donosi povećanje proizvodnje hormona. Kod dečaka veći nivoi androgena (muških hormona) mogu uticati na to da kosa postane masnija ili čak ranije povuče liniju rasta (ako postoji jaka genetika ćelavosti). Kod devojčica estrogen povećava lučenje prirodnog ulja na koži glave. Sam hormonski skok kod njih obično ne izaziva veliki gubitak kose, ali prateće tegobe u pubertetu mogu promeniti stanje vlasišta.
- Menstruacija i ishrana: Tinejdžerke započinju menstrualni ciklus i gube gvožđe tokom krvarenja. Ako uz to jedu nedovoljno hranljivo, povećava se rizik od manjka gvožđa i anemije. Zato su u pubertetu kod devojaka pravilna ishrana, dovoljna količina proteina i adekvatan unos vitamina naročito važni za zdrav rast kose.

- Stres i promene: Srednja škola, ispiti i socijalni pritisci donose veliki nivo psihičkog stresa. Dodatno, tinejdžeri često menjaju rutinu (selidba, nove obaveze), što može pokrenuti telogeni efuvijum. Emocionalni faktor kod adolescenata ponekad ima jači efekat nego kod mlađe dece. Stres može privremeno usporiti rast nove kose.
- Negovanje i stilizovanje kose: Tinejdžeri češće eksperimentišu sa frizurama, farbama, peglama i uvijačima. Hemikalije i visoke temperature mogu oštetiti dlaku i doprineti lomljenju. Takođe, prečesto vezivanje kose (gumicama, ukosnicama) i teški šamponi s jakim sastojcima mogu isušiti vlasište.
- Lekovi i tretmani za akne: Neki lekovi koje tinejdžeri koriste (npr. izotretinoin za akne ili hormonske pilule) mogu imati opadanje kose kao neželjeni efekat. Ako mladi uzimaju bilo kakvu terapiju, dobro je proveriti moguće nuspojave u vezi kose i obavestiti lekara ukoliko se počne primetno proređivanje.
Prirodni preparat za snažnu i zdravu kosu
Seme koprive je poznato kao jedno od najmoćnijih prirodnih sredstava za negu i jačanje kose. Travari ga od davnina preporučuju kao najbolju biljku za kosu, jer obiluje hranljivim materijama koje hrane koren dlake, podstiču rast i sprečavaju opadanje. Bogato je gvožđem, cinkom, magnezijumom i silicijumom, mineralima ključnim za čvrstu i sjajnu kosu, dok vitamini A, C, E i K doprinose zdravlju temena i boljoj cirkulaciji.

Seme koprive deluje iznutra, jačajući folikule i podstičući regeneraciju ćelija koje grade dlaku. Njegova prirodna jedinjenja pomažu u balansiranju hormona i smanjenju masnoće kože glave, što sprečava pojavu peruti i lomljenja kose. Pored toga, antioksidansi iz semena koprive štite kosu od oksidativnog stresa i spoljašnjih oštećenja.



Kada se kombinuje sa medom, koji je poznat po svojim hidratantnim i hranljivim svojstvima, dobija se savršena sinergija. Med hrani teme, zadržava vlagu i doprinosi elastičnosti kose, dok seme koprive obezbeđuje neophodne vitamine i minerale za rast i obnovu. Zajedno, oni čine prirodnu formulu za jaču, gušću i zdraviju kosu.
Više o iskustvima korisnika i svim benefitima ovog proizvoda možete saznati na linku ovde.
Kada je vreme za lekara
Većina blagog opadanja kose kod dece ne zahteva hitnu intervenciju, ali dobro je posetiti lekara ako primetite nešto od sledećeg:
- Velike ćelave mrlje: Ako se na glavi pojave krugovi bez kose (ili više njih) koji ne počnu da stvaraju nove dlake u roku od nekoliko nedelja, poseta lekaru je preporučljiva. Posebno ako su mrlje šire od nekoliko centimetara ili ih ima više.
- Upaljena ili bolna koža skalpa: Ako su ti delovi glave crveni, nabrekli, bolni ili jako svrbe, to može ukazivati na infekciju (npr. gljivičnu, bakterijsku) ili upalu. Takođe, ako je prisutna jaka perut, krasta ili međusobno lepljenje kose, treba se javiti lekaru.
- Povećan gubitak i trajanje: Kada uočite da dete uveliko gubi više kose nego ranije (velika količina na češlju ili jastuku) i to ne prestaje nekoliko nedelja, treba proveriti razloge. Na primer, ako dete toliko proredi kosu da se jasno vidi vlasište svuda, to nije obično.
- Opšti simptomi bolesti: Ako je gubitak kose praćen umorom, padom energije, gubitkom težine, promenom apetita ili bilo kakvim opštim znakovima bolesti (kao što su povišena temperatura, osip), to može ukazivati na druge probleme. Tada je dobro da pedijatar proveri krvnu sliku, hormone i nivoe vitamina/minerala u telu.
- Sumnja na psihološki uzrok: Ako se čini da dete čupa kosu (nevidljive ćelave mrlje sa sitnim dlakama) ili je stalno pod jakim stresom, može biti korisno angažovati psihologa ili psihijatra. Oni mogu pomoći da se utvrdi uzrok (npr. anksioznost, ponašanje usmereno na samopovređivanje) i tretman.

Lečenje po uzroku
Lečenje gubitka kose kod dece zavisi od identifikovanog uzroka:
- Alopecia areata (ćelavi pečati): Najčešći prvi korak su kortikosteroidi. Kod male dece primenjuju se obično steroidi u vidu kreme ili gustog losiona koje roditelji mažu na ćelave fleke. Kod starije dece i tinejdžera često se daju i sitne injekcije kortikosteroida direktno u kožu ćelavih pečata – to često znatno ubrzava ponovni rast kose. Dodatno, može se koristiti minoksidil (2–5% rastvor) u obliku losiona koji podstiče oporavak folikula i ubrzava rast. U težim ili dugotrajnijim slučajevima dermatolog može primeniti i druge tretmane (npr. lokalnu imunoterapiju) ili lekove koji utiču na imunitet, ali to obično rade specijalisti.
- Tinea capitis (gljivica skalpa): Lekari obično prepisuju antimikotičku terapiju u vidu oralnih lekova. Često se koriste grizeofulvin (uz obrok, 6–12 nedelja terapije) ili terbinafin (kraj terapije za 4–8 nedelja, zavisno od infekcije i uzrasta). Pored tableta, savetuje se pranje skalpa šamponima protiv gljivica (npr. sa ketokonazolom) da se smanji širenje infekcije. Ovako se efikasno eliminišu gljivice, i kosa obično počne da raste nazad nakon što se infekcija povuče.
- Telogen efuziv (difuzno opadanje): Ovde je fokus na uklanjanju okidača. Ako je ispadanje izazvano bolesću, stresom ili velikom promenom (npr. visoka temperatura, pothranjenost), prvo treba lečiti ili sanirati to stanje. Važno je detetu obezbediti mirniji režim života, zdravu ishranu i dovoljno odmora. Često se ubrzo nakon toga kosa sama obnavlja. Ponekad lekari proveravaju nivoe gvožđa ili vitamina i, ako se utvrdi nedostatak, prepisuju suplementaciju (npr. gvožđa, vitamina D).
- Trichotillomanija (čupanje kose): Kod ovog stanja ne postoji farmakološki lek za decu, nego se radi na psihološkoj pomoći. Terapija uključuje razgovor sa detetom, objašnjavanje fenomena i primenu tehnika samokontrole. Često se koristi kognitivno-bihejvioralni pristup: dete uči da prepozna izazove (npr. nervoza) koji ga navode da čupa kosu i da ih zameni nekom drugom radnjom (npr. stiskanje antistres lopte). U posebnim slučajevima može pomoći i savetovanje psihologa sa celom porodicom.

- Traction alopecija (odmah promeniti frizure): Najvažnija mera je odmah opustiti kosu – prekinuti s čvrstim pletenicama ili repovima. Obično se savetuje da kosu pustite da odmori bar nekoliko meseci. Ako se na tom mestu nije desio ožiljak, dlake će se vremenom obnoviti same. Roditelji treba da vode računa o tome da dete više nosi labave frizure dok se kosa ne oporavi.
- Hormonalni poremećaji (štitna žlezda i dr.): Ukoliko je krivac bolest štitne žlezde, nedostatak ili višak hormona, lečenje je davanje odgovarajuće hormonske terapije. Na primer, kod hipotireoze se daje levotiroksin. Kako se hormoni stabilizuju, kosa ponovo počinje normalnije da raste. Isto važi i za druge endokrine poremećaje.
- Opšti nutritivni nedostaci: Ako se utvrdi da nedostaju neki vitamini ili minerali (npr. vitamin D, vitamin B12, cink), lekar može preporučiti suplemente. Međutim, to se radi samo po potrebi – ne daje se generalno za svaki slučaj. Najviše pažnje ima manjak gvožđa i eventualno D vitamina, pošto su ti deficiti česti kod dece.
Kućna nega i rutina
Dobar deo nege može se obaviti kućnim merama i rutinom:
- Nežno pranje vlasišta: Koristite blage šampone bez jakih hemikalija (bez agresivnih sulfata ili jakih parfema). Niže frekvencije pranja (2–3 puta nedeljno) su često dovoljne za decu. Tokom šamponiranja nežno masirajte skalp vrhovima prstiju – to poboljšava cirkulaciju u folikulima.
- Pažljivo češljanje: Ako je kosa gusta ili kovrdžava, omogućite lakše raščešljavanje tako što ćete rešiti čvorove češljem pre same četke. Ne izvlačite čvorove silom – to može polomiti dlaku. Upotrebljavajte četke sa mekanim vlaknima. Ako je kosa suvlja, povremeno nanosite malo regeneratora.
- Umereno stilizovanje: Izbegavajte trake, gumice i ukosnice koje previše vuku kosu. Kada vezujete rep ili pletenicu, pazite da nije previše zategnuto. Ne primenjujte često toplotnu obradu (fen, pegla) – ako se koristi fen, neka temperatura bude na srednjem ili nižem nivou, a održavajte distancu od kože glave.
- Prirodni preparati: Možete povremeno koristiti ulja i prirodne tretmane, ali s merom. Blago utrljavanje ricinusovog ili kokosovog ulja u vlasište jednom nedeljno može hidrirati i pospešiti rast, ali ostavljanje preko noći može začepiti pore. Pre nego što nanesete nešto novo, dobro je proveriti da dete nije alergično na sastojke.

- Zaštita od sunca: Prilikom dužeg boravka na suncu, nosite šešir. Direktno sunce može isušiti vlasište, a kod nekih dece (posebno svetlijih) može izazvati opekotine na glavi.
- Redovan san i smanjenje stresa: Dovoljno odmora pomaže telu da se regeneriše. Kod dece i tinejdžera stres direktno utiče na sve procese u telu. Posvetite vreme opuštanju: hodanje napolju, zabava i smeh mogu regulisati hormone stresa. Smireno dete lakše ponovo pokreće rast kose.
- Obilna hidratacija: Dete treba da pije dovoljno vode (najmanje 6–8 čaša dnevno). Dobro hidriran organizam održava kožu glave mekanom i vlasi elastičnim. Suva vlasišta često su sklona peruti i lomu kose.
Ishrana i suplementi: šta ima smisla, a šta je marketing
Ishrana direktno utiče na zdravlje kose. Srećom, većina dece i tinejdžera dobija sve što im je potrebno iz obične hrane ako jedu raznovrsno. Najvažnije su sledeće namirnice i principi:
- Proteini: Kosa je načelno od keratina (protein), pa je važno da dete unosi dovoljno proteina. Uključite meso, ribu, jaja, mlečne proizvode, mahunarke (pasulj, sočivo, soja) i orašaste plodove. Ako je dete vegetarijanac, treba kombinovati namirnice i suplemente da se dobije kompletan spektar aminokiselina.
- Gvožđe i cink: Gvožđe je neophodno folikulima da dobro funkcionišu. Crveno meso, piletina, riba, tamno lisnato povrće (spanać), suvo voće i žitarice obogaćene gvožđem to obezbeđuju. Cink iz semenki, integralnih žitarica, orašastih plodova i mesa jača folikule i pomaže regeneraciju. Ako postoji manjak gvožđa, lekar će propisati suplement, ali preventivno uključite bar jednom nedeljno crveno meso i tamno povrće u ishranu.
- Vitamini A i C: Vitamin A pomaže koži glave da proizvodi sebum, prirodno ulje koje drži vlasi mekim. Nalazi se u šargarepi, batatu, bundevi i tamnozelenom povrću. Vitamin C pomaže apsorpciji gvožđa i jača krvne sudove u koži. Voće bogato vitaminom C (npr. narandže, jagode, kivi, paprika) uključite svakodnevno.

- B vitamini (posebno biotin): Biotin (vitamin B7) često se reklamira za kosu. Međutim, stvarni nedostatak biotina kod dece koja se dobro hrane je redak. Integralne žitarice, jaja, mleko i mahunarke prirodno sadrže B vitamine. Većina dece dobija dovoljno B vitamina ako jede malo različitih namirnica, tako da dodatni suplement nije neophodan sem ako lekar utvrdi deficit.
- Vitamin D: Deficit vitamina D nije neuobičajen kod dece, posebno kad malo borave na suncu. Lekar može proveriti nivo vitamina D i preporučiti suplemente ako je nizak. Ipak, preterano izlaganje jakom suncu na glavi nije potrebno za kosu – sasvim je dovoljno umereno vreme napolju, pošto većina ljudi dobije dovoljno D vitamina kroz kožu.
- Omega-3 masne kiseline: Nalaze se u masnoj ribi (losos, sardine), orasima i lanenom semenu. One pomažu zdravlju kože vlasišta, čine je elastičnijom i manje sklonoj upali. Dovoljno je da dete jede ribu jednom nedeljno ili jede orahe kao međuobrok. Time obezbeđujemo i te esencijalne masnoće koje pozitivno utiču na dlaku.
- Hidratacija (voda): Dovoljno tečnosti čini kosu sjajnijom i manje lomljivom. Detetu treba obezbediti bar 6–8 čaša vode dnevno, više ukoliko je aktivno. Hidratacija pomaže i telu da lakše transportuje hranljive materije do folikula na vlasištu.
Šta je marketing, a šta istina? Na tržištu postoji mnoštvo preparata za kosu (tablete, šamponi, pilule i kapsule sa biotinom, kolagenom, vitaminima i slično). Za decu i tinejdžere važno je sledeće:
- Vitamini i tablete za kosu: Široko se reklamiraju suplementi sa vitaminima B7 (biotin), B kompleksom, cinkom, pantenolom i aminokiselinama. Ovi preparati mogu imati efekta samo ako dete zaista ima manjak tih nutrijenata. Ako dete jede dovoljno raznovrsno, najčešće nema opravdanja za ove dodatke. Dodatni vitamini po pravilu nisu štetni, ali i ne očekujte da čudesno vrate gustinu kose ako dijeta deteta nije problem.
- Specijalni šamponi i losioni: Postoje šamponi za rast kose koji sadrže kofein, aminokiseline, ekstrakte biljaka ili keratin. Oni mogu dati privremeni volumen kosu (npr. ugljen iz aktivnog uglja “naduva” vlasi), ali ne rešavaju osnovne uzroke opadanja. Ako dete nema masnu perut, šampon protiv nje možda neće pomoći. Najbolje je ostati pri blagom šamponu za decu, osim ako dermatolog ne preporuči nešto specifično.
- Kapsule sa kolagenom, keratinom i sličnim supstancama: Ovi proizvodi se reklamiraju za zdravu kožu i nokte, a obećavaju i blagotvorno dejstvo na kosu. I deca i odrasli sami proizvode dovoljno kolagena i keratina ako se zdravo hrane. Prekomerna suplementacija nije potrebna, a takve kapsule su korisne više za ljude sa ozbiljnim deficitima, što kod zdrave dece retko kad postoji.
Napomena:
Informacije sadržane u ovom članku namenjene su isključivo u edukativne i informativne svrhe i ne predstavljaju zamenu za profesionalni medicinski savet, dijagnozu ili lečenje. Uvek se posavetujte sa svojim lekarom ili drugim kvalifikovanim zdravstvenim radnikom u vezi sa bilo kojim pitanjima koja imate u vezi sa zdravstvenim stanjem ili pre nego što započnete bilo kakav nov tretman ili promenu u ishrani. Nikada nemojte zanemariti profesionalni medicinski savet ili odlagati njegovo traženje zbog nečega što ste pročitali u ovom članku. Oslanjanje na bilo koju informaciju pruženu u ovom članku je isključivo na vaš vlastiti rizik.
