Ako ste često umorni i bez snage, uzrok može biti nizak feritin — protein koji čuva zalihe gvožđa u telu. Kad feritin padne, organizmu nedostaje gvožđe i javljaju se razne tegobe. U ovom tekstu jednostavno objašnjavamo šta je feritin, kako prepoznati simptome niskog feritina i kako ga lečiti, koji su najčešći uzroci i kako se postavlja dijagnoza, uz posebne napomene za trudnice i decu.
Šta je feritin?
Feritin je protein koji se nalazi u ćelijama našeg tela i služi kao glavno skladište gvožđa. Možete ga zamisliti kao svojevrsno “skladište” ili riznicu: kada unosimo gvožđe putem hrane, organizam vezuje višak gvožđa za feritin i odlaže ga za trenutke kada nam zatreba. Najviše feritina ima u ćelijama jetre, slezine i koštane srži, ali se jedan deo nalazi i u cirkulaciji (meri se kroz krvni test). Nivo feritina u krvi direktno odražava kolike su ukupne zalihe gvožđa u organizmu.
Ukratko, nizak feritin znači da su rezerve gvožđa u telu smanjene. To obično ide ruku pod ruku sa nedostatkom gvožđa: kada nema dovoljno uskladištenog gvožđa, telo teško održava normalnu proizvodnju hemoglobina (proteina u crvenim krvnim zrncima koji prenosi kiseonik). Zbog toga nizak feritin često prethodi ili prati anemiju (malokrvnost) uzrokovanu nedostatkom gvožđa. Važno je napomenuti da feritin može biti snižen i pre nego što hemoglobin padne ispod normale – dakle, možete imati nizak feritin i osećati se loše, čak i ako još nemate izraženu anemiju.
Simptomi niskog feritina
Simptomi niskog feritina mogu u početku biti suptilni, ali postaju izraženiji kako rezerve gvožđa dalje opadaju. Najčešće se javlja hroničan umor i osećaj slabosti u mišićima – osoba je stalno iscrpljena, čak i posle dužeg odmora ili dovoljno sna. Takođe su česte vrtoglavice i glavobolje; možete primetiti da vam se zavrti u glavi kada naglo ustanete ili da vas boli glava bez jasnog razloga. Zbog manjka gvožđa, tkiva ne dobijaju dovoljno kiseonika, pa se javlja kratak dah (osećaj da vam fali vazduha) pri fizičkom naporu koji ste ranije lakše podnosili. Srce može početi brže da kuca – mnogi sa niskim feritinom osećaju lupanje srca ili ubrzan puls, jer se telo trudi da bržim protokom krvi nadoknadi smanjeni sadržaj kiseonika.
Još jedan uočljiv znak može biti bledilo kože i sluzokoža (na primer, unutrašnje strane kapaka deluju bleđe), jer nizak feritin vremenom dovodi do pada hemoglobina i slabije prokrvljenosti periferije. Nokti postaju lomljivi, mogu poprimiti konkavan oblik (poput kašičice) ako je manjak dugotrajan. Često se javlja pojačano opadanje kose ili stanjivanje dlake, pa kosa gubi sjaj i gustinu. Osim fizičkih simptoma, prisutne su i kognitivne i emocionalne promene: osoba može biti razdražljiva, neraspoložena ili imati poteškoća sa koncentracijom i pamćenjem. Neki ljudi primete da su im ruke i stopala hladni čak i u toplom okruženju, što je posledica slabije cirkulacije.
U težim slučajevima nedostatka gvožđa javljaju se i specifični simptomi. Na primer, može se razviti sindrom nemirnih nogu – neprijatan osećaj i potreba da se noge neprestano pomeraju, naročito u mirovanju ili noću, što ometa san. Takođe, može se pojaviti neobična žudnja za konzumiranjem nejestivih stvari: ljudi ponekad žude za ledom (stalno grickaju led), zemljom, kredom ili škrobom. Ova pojava je često povezana sa ozbiljnim nedostatkom gvožđa. Naravno, svaki pojedinac može imati različite simptome – neki će osetiti većinu navedenih tegoba, dok će drugi možda primetiti samo pojačan umor. Zato je važno obratiti pažnju na svoje telo: ako ste neobjašnjivo iscrpljeni duže vreme, vredi proveriti i nivo feritina.
Lečenje i promena navika
Kada se ustanovi da je feritin nizak, važno je započeti lečenje kako bi se obnovile zalihe gvožđa i otklonili neprijatni simptomi. Terapija obično podrazumeva dvostruki pristup: nadoknadu gvožđa (preko ishrane i/ili suplemenata) i rešavanje uzroka koji je doveo do pada feritina. Uvođenje zdravijih navika može značajno doprineti oporavku.
Ishrana bogata gvožđem: Prvi korak je prilagođavanje ishrane. Potrebno je da svakodnevno unosite dovoljno namirnica bogatih gvožđem. U prehranu uključite crveno meso (govedina, junetina, jagnjetina), živinsko meso (posebno ćuretinu i piletinu), i iznutrice poput džigerice (jetre), jer one obiluju takozvanim hem gvožđem koje se najlakše apsorbuje. Od biljnih izvora, tu su mahunarke (pasulj, sočivo, leblebija), zeleno lisnato povrće (spanać, blitva, kelj), cvekla, brokoli, sušeno voće (suve kajsije, grožđice, šljive) i orašasti plodovi i semenke (semenke bundeve, susam, indijski orah i dr.). Iako biljno (ne-hem) gvožđe ne iskorišćavamo tako dobro kao ono iz mesa, dobra vest je da se apsorpcija može poboljšati pravim kombinacijama hrane (o čemu ćemo više reći u sledećem delu saveta). Bitno je imati raznovrsnu ishranu i svakog dana ubaciti bar neku namirnicu bogatu gvožđem.
Suplementi gvožđa: Često sama ishrana nije dovoljna da brzo podigne feritin, pogotovo ako je deficit značajan. Zato se često propisuju dodaci ishrani sa gvožđem (tablete, kapsule ili sirupi) kako bi se ubrzalo punjenje depoa gvožđa. Postoji više tipova oralnih preparata gvožđa (gvožđe-sulfat, gvožđe-glukonat, gvožđe-fumarat itd.), ali suština je ista: redovno uzimanje preporučene doze kroz nekoliko meseci. Važno je pridržavati se saveta lekara oko doziranja, jer previše gvožđa može opteretiti organizam. Tipično, odraslim osobama se prepisuje oko 100 mg elementarnog gvožđa dnevno (ponekad i više, u podeljenim dozama), ali doza zavisi od nivoa anemije i individualnih potreba. Prvi efekti terapije gvožđem osete se nakon par nedelja (poboljšanje energije), ali za popunjavanje feritina često je potrebno 2-3 meseca redovnog uzimanja. Čak i kada se vrednosti hemoglobina normalizuju, terapija se obično produži još određeno vreme (tzv. period zasićenja) da bi se feritin doveo u srednje normalne vrednosti i stvorile zalihe.
Prilikom uzimanja gvožđa, nekim ljudima se javljaju neželjeni efekti kao što su bol u stomaku, mučnina ili zatvor (konstipacija). Ukoliko suplement gvožđa izaziva mučninu, može se uzimati posle manjeg obroka umesto na prazan stomak (iako se tada apsorbuje nešto manje gvožđa). Za zatvor se preporučuje unos dosta tečnosti i vlakana (voće, povrće, žitarice) kako bi se creva podstakla na rad. Na tržištu postoje i sirupi i tečni preparati gvožđa koji nekima bolje prijaju, a u krajnjem slučaju lekar može preporučiti i intravenske infuzije gvožđa ako oralna terapija ne daje rezultate ili se ne podnosi.
Lečenje uzroka: Ključni deo terapije je pronaći i otkloniti uzrok niskog feritina, kako se problem ne bi ponavljao. Ako je uzrok obilno menstrualno krvarenje kod žena, ginekolog može predložiti terapiju za smanjenje krvarenja (npr. hormonsku terapiju ili određene lekove tokom ciklusa). Ako se sumnja na unutrašnje krvarenje (recimo čir na želucu ili krvarenje u crevima), neophodno je lečiti te probleme. Kod poremećaja apsorpcije poput celijakije ili Kronove bolesti, lečenje osnovne bolesti (bezglutenska ishrana, protivupalni lekovi) pomoći će i u ispravljanju nivoa gvožđa.
Zdravlje i navike: Promeniti neke navike takođe može pomoći. Na primer, ako ste čest davalac krvi i zbog toga vam opada feritin, razmotrite da pravite duže pauze između davanja krvi dok ne obnovite rezerve. Ako ste sportista koji intenzivno trenira, u dogovoru sa trenerom smanjite privremeno intenzitet treninga dok ne povratite snagu, jer teške vežbe mogu dodatno da opterete organizam koji nema dovoljno gvožđa. Takođe, izbegavajte restriktivne dijete tokom oporavka – potrebna vam je raznovrsna i kalorična ishrana da biste nadoknadili deficit. U nekim slučajevima, lekar može preporučiti i suplementaciju drugim vitaminima (npr. vitamin B12 ili folnu kiselinu) ako su i oni niski, jer i njihov manjak može doprineti malokrvnosti. Sve ove mere, zajedno, dovešće postepeno do porasta feritina i poboljšanja opšteg stanja.
Prirodni preparat za podizanje feritina
Seme koprive i med je jedan od najpoznatijih prirodni saveznika u borbi protiv malokrvnosti. Njegova efikasnost leži u sastavu nutrijenata i njihovom delovanju na organizam.
Bogato je gvožđem, koje je ključno za proizvodnju hemoglobina i povećanje broja crvenih krvnih zrnaca. Zahvaljujući prisustvu vitamina C, B6, B12, folne kiseline i aminokiselina, gvožđe se bolje apsorbuje i doprinosi stvaranju novih ćelija, čime se preveniraju različite vrste anemije.
Ova mešavina se uzima dva puta dnevno po jedna kašičica. Više o iskustvima korisnika kao i za šta je sve dobra možete pogledati na linku ovde.
Bonus saveti za podizanje nivoa feritina
Pored osnovnog lečenja, postoje i praktični trikovi koji vam mogu pomoći da bolje iskoristite gvožđe iz hrane i brže podignete nivo feritina:
- Uzimajte vitamin C uz obroke bogate gvožđem: Vitamin C značajno poboljšava apsorpciju gvožđa. Kada jedete namirnice bogate gvožđem, dodajte i izvor vitamina C – popijte čašu svežeg soka od narandže uz obrok, pojedite kivi ili salatu od sveže paprike i paradajza. Tako će vaše telo apsorbovati više gvožđa iz hrane.
- Izbegavajte kafu, čaj i kalcijum odmah posle jela: Tanini iz crnog i zelenog čaja, kao i kafa, mogu ometati apsorpciju gvožđa. Mleko i mlečni proizvodi bogati kalcijumom takođe utiču da se manje gvožđa resorbuje. Zato je bolje da napitke poput kafe i čaja uzimate bar sat-dva nakon obroka, a mlečne proizvode odvojeno od glavnih obroka bogatih gvožđem.
- Kombinujte hranu pravilno: Ako u istom obroku jedete meso (koje sadrži lako upijajuće hem gvožđe) i povrće ili žitarice (koje sadrže ne-hem gvožđe), iskoristićete i biljno gvožđe bolje. Na primer, uz varivo od sočiva dodajte malo junetine, ili uz salatu od spanaća pojedite kuvano jaje ili tunjevinu. Takve kombinacije sinergijski poboljšavaju unos gvožđa.
- Pravilno pripremajte namirnice: Određeni postupci mogu smanjiti supstance koje ometaju gvožđe (poput fitata u žitaricama i mahunarkama). Potapajte pasulj preko noći pre kuvanja, koristite proklijale žitarice i semenke, ili fermentišite testo (npr. za hleb kiselo testo) – na taj način se gvožđe iz tih namirnica lakše usvaja. Čak i ovsene pahuljice možete natopiti u vodi sa malo limunovog soka pre kuvanja, što povećava dostupnost gvožđa.
- Kuvajte u posuđu od livenog gvožđa: Tradicionalne šerpe i tiganji od gusa (ljevanog gvožđa) mogu pustiti sitne količine gvožđa u hranu tokom kuvanja, naročito ako spremate nešto kiselo (npr. paradajz sos) ili dugo krčkate jelo. Ovo neće drastično podići nivo, ali vremenom može doprineti unosu gvožđa na prirodan način.
- Uzimanje suplemenata na pravi način: Ako pijete tablete gvožđa, za maksimalnu apsorpciju uzmite ih na prazan stomak sa čašom vode ili soka od pomorandže. Ipak, ako vam tako smetaju stomaku, uzmite ih uz mali obrok bez kalcijuma (npr. uz voćku). Ne uzimajte suplement gvožđa zajedno sa multivitaminskom tabletom koja sadrži kalcijum ili magnezijum – napravite vremenski razmak. Takođe, budite strpljivi i redovni: ne preskačite doze i nastavite terapiju onoliko dugo koliko je preporučeno, iako se možda već posle par nedelja osećate bolje.
- Kontrolišite napredak: Na kraju, nastavite da pratite svoj feritin i krvnu sliku po preporuci lekara. Nema ništa bolje od osećaja kada vidite da se vrednosti popravljaju – to znači da svi ovi napori daju rezultat, a vi se svakim danom osećate sve snažnije.
Ipak, treba naglasiti da ovaj prirodni preparat služi kao dopuna ishrani i terapiji, a ne potpuna zamena za medicinsko lečenje kod ozbiljnog deficita. Ako je feritin veoma nizak ili imate jaku anemiju, neophodno je da sledite savete lekara i uzimate propisane suplemente gvožđa. Mešavina meda i koprive može pomoći bržem oporavku i svakako doprinosi opštem zdravlju (jača i imunitet), ali je najbolje koristiti je uz konvencionalnu terapiju. Za većinu ljudi, ovaj prirodni “tonik” je bezbedan – jedino oprez kod osoba alergičnih na med ili polen, ili onih kojima lekar savetuje ograničen unos šećera (jer med sadrži šećere). U celini gledano, seme koprive u medu je jednostavan, a moćan kućni saveznik u borbi protiv malokrvnosti.
Koji su najčešći uzroci
Nizak nivo feritina najčešće je posledica nedostatka gvožđa u organizmu, bilo zbog nedovoljnog unosa, prekomernih gubitaka ili povećanih potreba za gvožđem. Evo glavnih uzroka:
- Nedovoljna ishrana: Ako u ishrani kronično manjka gvožđa, vremenom će se isprazniti rezerve feritina. Ovo je čest slučaj kod osoba koje se hrane jednolično ili drže stroge dijete. Vegetarijanci i vegani mogu imati nizak feritin ako ne unose dovoljno biljnih izvora gvožđa ili ne nadoknade gvožđe drugim putem. Takođe, kod dece koja piju puno mleka (bogato kalcijumom, a siromašno gvožđem) i jedu malo hrane bogate gvožđem, može nastati deficit.
- Gubitak krvi: Hronično (dugotrajno) krvarenje je vrlo čest uzrok niskog feritina. Kod žena su najčešći krivac obilne menstruacije – svakog meseca se gubi značajna količina gvožđa. Takođe, krvarenje u digestivnom traktu (usled čira na želucu, hemoroida, polipa ili raka creva) može polako, neprimetno, trošiti gvožđe iz organizma. Čak i učestalo darivanje krvi ili veće operacije/povrede sa gubitkom krvi mogu dovesti do praznih depoa gvožđa ako se gvožđe ne nadoknadi.
- Povećane potrebe za gvožđem: Određene životne faze zahtevaju više gvožđa nego inače. Trudnoća je klasičan primer – trudnica mora imati dovoljno gvožđa i za sebe i za bebu u razvoju. Ako se to ne isprati pojačanim unosom, feritin opada. Slično tome, periodi naglog rasta u detinjstvu i adolescenciji mogu potrošiti zalihe gvožđa (dete „izraste” svoju krvnu sliku). Intenzivna fizička aktivnost takođe može povećati potrebe za gvožđem (sportisti gube gvožđe znojenjem i mikrokrvarenjima u mišićima, a imaju i veće potrebe zbog regeneracije).
- Smanjena apsorpcija gvožđa: Nije dovoljno samo uneti gvožđe – ako ga creva ne upiju kako treba, feritin će ostati nizak. Problemi sa apsorpcijom javljaju se kod bolesti poput celijakije (netolerancije na gluten koja oštećuje creva), Kronove bolesti i ulceroznog kolitisa (hronične upale creva). Takođe, ljudi koji su operisali želudac ili creva (npr. gastrični bajpas ili resekcije) mogu imati teškoća da apsorbuju gvožđe. Hronična upotreba nekih lekova (poput antacida i inhibitora želudačne kiseline) može smanjiti apsorpciju gvožđa, jer je za resorpciju neophodna određena kiselost u želucu.
Dijagnoza niskog feritina
Dijagnostikovanje niskog feritina je relativno jednostavno – radi se krvna analiza koja meri nivo feritina u serumu. Često se ova analiza traži zajedno sa kompletnom krvnom slikom i ostalim parametrima metabolizma gvožđa (serumsko gvožđe, ukupna vezujuća sposobnost gvožđa – TIBC, saturacija transferina). Na osnovu tih rezultata dobija se slika o stanju gvožđa u organizmu.
Normalne vrednosti feritina mogu se razlikovati u zavisnosti od laboratorije, ali okvirno se kreću od oko 20 do 300 ng/mL kod muškaraca, a 15 do 150 ng/mL kod žena (pre menopauze). Vrednosti ispod 15–20 ng/mL uglavnom ukazuju na iscrpljene rezerve gvožđa. Ipak, tumačenje feritina ponekad nije pravolinijsko: feritin je i protein akutne faze, što znači da kod upala ili infekcija njegov nivo može porasti nezavisno od gvožđa. Zbog toga osoba može imati normalan ili čak povišen feritin u krvi, a da ipak ima manjak gvožđa (to se viđa kod tzv. anemije hronične bolesti). Zato će lekar uvek gledati širu sliku – na primer, ako su hemoglobin i hematokrit niski, a feritin normalan, posumnjaće na neku upalu koja maskira pravi status gvožđa.
U praksi, nalaz niskog feritina gotovo sigurno znači nedostatak gvožđa. Već i pre pojave anemije, feritin će pasti ispod normale. Ako su i hemoglobin ili broj crvenih krvnih zrnaca sniženi, onda se radi o anemiji zbog nedostatka gvožđa. Lekar će verovatno postaviti dodatna pitanja – o ishrani, menstruacijama, probavnim tegobama, navikama – da bi otkrio uzrok. Po potrebi, sprovešće se i dalja dijagnostika: npr. test na okultno krvarenje u stolici (da se proveri skriveno krvarenje iz creva), ultrazvuk abdomena, pregled ginekologa, endoskopski pregledi i slično, u zavisnosti od sumnje. Cilj je da se ne zaustavi samo na konstataciji da gvožđa fali, već i da se utvrdi zašto ga fali, kako bi lečenje bilo uspešno i dugoročno.
Nizak feritin kod trudnica – Posebni izazovi
Trudnoća predstavlja period tokom kog su potrebe za gvožđem značajno povećane. Organizam buduće mame mora da obezbedi dovoljno gvožđa i za nju i za bebu koja raste, pa ne čudi što su trudnice sklonije padu feritina i anemiji. Mnoge žene već uđu u trudnoću sa graničnim zalihama gvožđa, a onda se tokom trudnoće (naročito u drugom i trećem tromesečju) feritin dodatno troši kako bi se podržao razvoj ploda. Čak i uz dobru ishranu, nekad je teško nadoknaditi sve potrebe, jer bebe uzimaju ono što im treba iz majčinih rezervi.
Nizak feritin kod trudnice može izazvati izražen umor, malaksalost, pa čak i vrtoglavice ili nesvestice. Trudnica može primetiti da joj je teško da obavlja svakodnevne aktivnosti jer brže ostaje bez daha i srce joj ubrzano radi. Za bebu je materinsko gvožđe takođe presudno: u slučaju težeg nedostatka, postoji rizik od komplikacija poput prevremenog porođaja, bebe manje telesne mase na rođenju ili sporijeg razvoja fetusa u materici. Majke sa teškom anemijom u trudnoći mogu imati i komplikacije tokom porođaja (npr. veći zamor, teži oporavak, pa čak i povećan rizik od postporođajne depresije, prema nekim istraživanjima, zbog iscrpljenosti organizma).
Srećom, ove komplikacije se mogu sprečiti redovnim praćenjem i terapijom. Trudnicama se tokom redovnih kontrola obično proverava krvna slika, a ako postoje indikacije, meri se i feritin. Većina lekara savetuje uzimanje prenatalnih vitaminskih suplemenata koji uključuju i gvožđe, upravo da bi se pokrile povećane potrebe. Ako se ipak utvrdi nizak feritin, prepisuje se dodatno gvožđe u vidu tableta ili sirupa. Važno je da trudnica uzima preparat prema uputstvu, i ako joj neki tip gvožđa smeta (recimo, izaziva zatvor ili mučninu), treba da obavesti lekara – danas postoji više formulacija (pa i tečnih preparata) koji se lakše vare. Ponekad je bolje uzimati manju dozu dva puta dnevno nego veliku odjednom, kako bi tolerancija bila bolja.
Feritin i deca – Na šta obratiti pažnju?
Dovoljno gvožđa je važno u svim uzrastima, a posebno u detinjstvu, jer deca rastu i njihov organizam stalno stvara nove ćelije i tkiva (uključujući krv). Bebe se rađaju sa zalihama gvožđa koje su prikupile od majke tokom trudnoće, ali te zalihe traju samo prvih nekoliko meseci života. Ako beba nakon 6 meseci ne dobije namirnice bogate gvožđem (npr. žitarice obogaćene gvožđem, kašice od mesa i povrća), može doći do pada feritina. Mala deca koja piju puno kravljeg mleka, a jedu malo raznovrsno, takođe rizikuju deficit gvožđa – mleko im daje sitost, ali ne i gvožđe.
Kod starije dece i tinejdžera, uzroci niskog feritina mogu biti ubrzan rast i neadekvatna ishrana. Tinejdžerke nakon početka menstrualnih ciklusa mogu gubiti gvožđe svakog meseca, pa ako su pritom na restriktivnim dijetama ili izbirljive u jelu, lako može nastati manjak. Mladi sportisti koji intenzivno treniraju takođe mogu iscrpeti zalihe gvožđa ako ne jedu dovoljno. Zato je važno da ishrana dece i omladine bude raznovrsna: meso, jaja, povrće, mahunarke, integralne žitarice – sve to treba da nađe mesto u jelovniku u skladu sa uzrastom.
Simptomi niskog feritina kod dece mogu biti manje očigledni nego kod odraslih. Roditelji treba da obrate pažnju ako je dete često umorno, bledo, nema volje za igru, ili se brzo zadiše pri trčanju. Školarci sa manjkom gvožđa mogu imati problem sa koncentracijom, biti pospani na časovima ili razdražljivi. Jedan od indikativnih znakova kod dece može biti slab apetit – dete koje je anemično često nema volju da jede.
Pedijatri često proveravaju krvnu sliku kod dece između 9-12 meseci starosti, a zatim po potrebi u kasnijem uzrastu, baš da bi na vreme otkrili nedostatak gvožđa. Ako se ustanovi da dete ima nizak feritin ili anemiju, lečenje se sprovodi pedijatrijskim preparatima gvožđa (kapi ili sirupi, doza se određuje prema težini deteta). Važno je da se roditelji pridržavaju preporuka – terapija gvožđem kod dece obično traje nekoliko meseci, i redovne kontrole krvi će pokazati napredak. Uz to, naravno, ishrana se poboljšava: više mesa (ili alternativno namirnica ako porodica ne jede meso), povrća i voća. Nakon sprovedenog lečenja, dete će povratiti zdravu boju, energiju i bolju koncentraciju. Ovo je izuzetno značajno jer hroničan nedostatak gvožđa u detinjstvu može imati posledice na kognitivni razvoj – pravovremenom intervencijom, to se može sprečiti.
Koje komplikacije mogu nastati zbog niskog feritina?
Nizak feritin nije stanje koje treba olako shvatiti – ukoliko se zanemari, može dovesti do ozbiljnijih problema. Prva i najočiglednija komplikacija je razvoj sideropenične anemije (anemije zbog nedostatka gvožđa). Anemija znači da telo nema dovoljno crvenih krvnih zrnaca ili hemoglobina da prenosi kiseonik, što rezultuje teškim umorom, slabošću i padom izdržljivosti. Osoba sa izraženom anemijom može osećati vrtoglavicu i malaksalost čak i u mirovanju, a fizički napori postaju vrlo otežani. Srce takođe trpi – da bi obezbedilo tkivima kiseonik, srce počne ubrzano da pumpa. Dugotrajna teška anemija može prouzrokovati uvećanje srca ili srčnu insuficijenciju (jer srčani mišić radi pod opterećenjem). Mogu se javiti i aritmije (nepravilan rad srca), pa čak i bol u grudima (angina) usled smanjene isporuke kiseonika srčanom mišiću.
Osim uticaja na srce i mišiće, nedostatak gvožđa utiče i na druge sisteme. Imuni sistem slabi, što znači da osobe s hroničnim nedostatkom gvožđa češće mogu „zakačiti” infekcije i teže ih preboleti. Kod dece, kako smo pomenuli, može doći do zaostajanja u kognitivnom razvoju i lošijeg napredovanja u školi. Trudnice sa nelečenim niskim feritinom izložene su riziku od komplikacija poput prevremenog porođaja ili rođenja bebe sa malom težinom, kao i slabije otpornosti na infekcije u postpartalnom periodu. Čak je i period oporavka nakon bolesti ili operacije duži kod onih koji su anemični, jer telo nema dovoljno „goriva” za regeneraciju.
Treba naglasiti i da je nizak feritin često znak upozorenja na neko drugo oboljenje. Ako ga zanemarimo, propuštamo priliku da otkrijemo uzrok. Na primer, hronično krvarenje iz digestivnog trakta zbog čira ili polipa može godinama ostati neprimećeno, a manifestovati se samo kroz anemiju. Nelečeni čir se može pogoršati i dovesti do ozbiljnog krvarenja ili perforacije, a nelečeni polip može biti rani stadijum raka debelog creva. Zato je bitno istražiti razloge niskog feritina. Ukoliko se nađe i sanira osnovni uzrok (npr. izleči čir, koriguje ishrana, reši obilno krvarenje), ne samo da će porasti feritin nego će se sprečiti i dugoročne komplikacije po zdravlje.
FAQ: Najčešća pitanja
Kako da znam da li treba da radim laboratorijske analize feritina?
Ako si često umoran/umorna, vrti ti se, imaš lupanje srca ili brže ostaješ bez daha pri naporu, vredi uraditi laboratorijske analize: feritin i kompletnu krvnu sliku. Nizak feritin često prethodi anemiji i može objasniti zašto kiseonik teže putuje kroz krvotok. Te analize ti daju jasnu polaznu tačku, a sa lekarom se dogovori dalji plan praćenja i terapije.
Napomena:
Informacije sadržane u ovom članku namenjene su isključivo u edukativne i informativne svrhe i ne predstavljaju zamenu za profesionalni medicinski savet, dijagnozu ili lečenje. Uvek se posavetujte sa svojim lekarom ili drugim kvalifikovanim zdravstvenim radnikom u vezi sa bilo kojim pitanjima koja imate u vezi sa zdravstvenim stanjem ili pre nego što započnete bilo kakav nov tretman ili promenu u ishrani. Nikada nemojte zanemariti profesionalni medicinski savet ili odlagati njegovo traženje zbog nečega što ste pročitali u ovom članku. Oslanjanje na bilo koju informaciju pruženu u ovom članku je isključivo na vaš vlastiti rizik.