Anemija (malokrvnost) nastaje kada telo nema dovoljno crvenih krvnih zrnaca ili hemoglobina, pa organi ne dobijaju dovoljno kiseonika. Simptomi su u početku blagi i lako se pripisuju umoru, ali s vremenom jačaju i narušavaju kvalitet života, zato je važno rano prepoznati znake i reagovati adekvatno.
Prvi i najčešći simptomi anemije
Anemija se najpre ispoljava kroz simptome koji mogu biti suptilni. Mnoge osobe u početku i ne shvate da im organizam pati od nedostatka gvožđa ili drugih važnih elemenata. Najčešći simptomi su:
- Hronični umor i malaksalost: Stalni osećaj iscrpljenosti i nedostatka energije čak i posle dobrog odmora; ovo se dešava jer tkiva ne dobijaju dovoljno kiseonika.
- Slabost i vrtoglavica: Manjak kiseonika u mišićima i mozgu dovodi do osećaja mišićne slabosti, nestabilnosti i čestih vrtoglavica, posebno pri naglom ustajanju ili manjem naporu.
- Bledilo kože i sluzokože: Koža (posebno lice), kao i usne, desni i unutrašnjost očnih kapaka, mogu postati bledi zbog sniženog hemoglobina koji krvi daje crvenu boju.
- Zadihanost i kratak dah pri naporu: Kratak dah i osećaj nedostatka vazduha tokom fizičke aktivnosti (penjanje uz stepenice, brža šetnja) čest su znak anemije, jer krv sa manje kiseonika ne podmiruje potrebe mišića.
- Ubrzan ili nepravilan rad srca: Srce pokušava da nadoknadi manjak kiseonika ubrzanim radom, pa anemične osobe osećaju lupanje srca i visok puls, naročito pri naporu.
- Glavobolje i problemi sa koncentracijom: Mozak je osetljiv na manjak kiseonika, pa anemija dovodi do čestih glavobolja, teškoća s koncentracijom, pa i dnevne pospanosti.
- Hladne ruke i noge: Zbog slabije cirkulacije, anemične osobe često imaju hladne šake i stopala.
- Razdražljivost: Hronični umor utiče i na raspoloženje; slabokrvne osobe mogu biti nervozne, razdražljive ili apatične.
Manje tipični, ali važni simptomi
Pored uobičajenih znakova, postoje i neki manje tipični simptomi anemije. Ne javljaju se kod svih, ali mogu biti značajni tragovi da telu nešto nedostaje:
- Neobične žudnje (pica): Manjak gvožđa ponekad izaziva čudne želje za nejestivim stvarima. Najčešće se javlja snažna potreba za žvakanjem leda, ali i želja da se jede zemlja, glina ili kreč. Neke osobe osećaju i neobičnu privlačnost ka mirisu benzina, farbe ili drugih jakih mirisa. Ove pojave (poznate kao pica) mogu biti rani pokazatelj deficitarnog gvožđa.
- Sindrom nemirnih nogu: Nedostatak gvožđa povezuje se i sa sindromom nemirnih nogu – neprijatan osećaj u nogama praćen neodoljivim nagonom da se one pomeraju, naročito u miru ili pred spavanje. Ovo može remetiti san, jer osobe jedva miruju zbog tog osećaja.
- Trnci u šakama i stopalima: Kod nedostatka vitamina B12 (jedan od uzroka anemije) mogu se javiti neurološke tegobe – trnjenje, peckanje ili utrnulost u prstima šaka i stopala. Takođe se može pojaviti gubitak ravnoteže ili nesigurnost u hodu. Ovi simptomi su karakteristični za pernicioznu anemiju (B12 deficit) i ne smeju se ignorisati.
- Promene na jeziku i ustima: Anemija, naročito usled manjka gvožđa ili B vitamina, može dovesti do upale jezika (glositis) – jezik postaje gladak, otečen, crvenkast i bolan. Hrana može imati čudan, bljutav ukus. Često se javljaju i ranice u uglovima usana koje sporo zarastaju (tzv. angularni heilitis).
- Lomljivi nokti i pojačano opadanje kose: Kod dugotrajnog nedostatka gvožđa nokti postaju tanki, krti i lako se lome ili listaju. Nekad poprime udubljen, kašikast oblik. Kosa može oslabiti i opadati više nego uobičajeno, pa je primetno proređivanje ili suvoća kose.
- Blaga žutica: Kod određenih vrsta anemije, naročito hemolitičkih (kada dolazi do pojačanog raspadanja crvenih krvnih zrnaca), koža i beonjače mogu dobiti blag žućkasti ton. To je posledica oslobađanja bilirubina iz razgrađenih eritrocita. Žutilo je obično blago, ali ako ga primetite uz ostale simptome, spomenite lekaru.
- Nesvestica: U težim slučajevima anemije, kada je nivo hemoglobina veoma nizak, može doći do epizoda vrtoglavice sa kratkotrajnim gubitkom svesti (nesvestica). Ovo je znak da mozak ne dobija dovoljno kiseonika i zahteva hitnu lekarsku pažnju.
Kada obavezno otići kod lekara
Blage simptome anemije lako je pomešati sa običnim umorom ili prolaznom virozom, pa ljudi često odlažu odlazak kod lekara. Ipak, postoje situacije kada pregled ne treba odlagati. Javite se lekaru ukoliko:
- Simptomi traju duže vreme: Ako umor, slabost i druge tegobe traju više od dve nedelje i ne prolaze uprkos odmoru i boljoj ishrani, obavezno posetite lekara. Hroničan umor nije normalno stanje – telo vam signalizira da nešto nije u redu.
- Tegobe se pogoršavaju: Ukoliko primećujete da vam je svakim danom sve teže da obavljate svakodnevne aktivnosti, da ste sve bleđi ili se brže zadišete nego ranije, ne čekajte da simptomi postanu još izraženiji. Postepeno pogoršavanje može značiti da i anemija napreduje i da je potrebno lečenje.
- Imate gubitke krvi: Ako imate česta ili obilna krvarenja (na primer, veoma jake i produžene menstruacije, krvarenje iz hemoroida, krv u stolici ili učestala krvarenja iz nosa), javite se lekaru. Hroničan gubitak krvi najčešći je uzrok anemije i važno je zaustaviti izvor krvarenja uz istovremeno lečenje anemije.
- Trudni ste: Trudnice treba redovno da kontrolišu krvnu sliku tokom trudnoće. Ako ste trudni i osećate izrazitu malaksalost ili primetite bledilo, posavetujte se sa lekarom i proverite krvnu sliku. Anemija u trudnoći je česta zbog većih potreba za gvožđem i folatom, ali nelečena može štetno uticati i na majku i na plod.
- Sumnjate na anemiju kod deteta: Ako vaše dete deluje bledo, brzo se zamara pri igri, gubi dah ili ima slab apetit i zaostaje u rastu, odvedite ga pedijatru na kontrolu. Deca (posebno dojenčad i mališani u razvoju) su podložna anemiji ako ne dobijaju dovoljno gvožđa, pa je rano otkrivanje ključno za njihov zdrav razvoj.
Takođe, obratite pažnju na sledeće znake upozorenja i potražite hitnu medicinsku pomoć ako se pojave:
- Bol u grudima ili osećaj jakog stezanja u prsima.
- Teška zadihanost ili gušenje čak i u mirovanju.
- Vrtoglavica s nesvesticom (gubitkom svesti).
- Ubrzan, nepravilan rad srca uz osećaj velike slabosti ili „preskakanja“ srca.
Znaci naglog gubitka krvi – obilno krvarenje, povraćanje krvi ili crna, katranasta stolica.
Različiti tipovi anemije
Anemija nije jedno oboljenje, već čitava grupa stanja koja dovode do smanjenja broja crvenih krvnih zrnaca ili hemoglobina. Uzroci mogu biti različiti, pa postoje i različite vrste anemije. Najčešći tipovi su:
- Anemija zbog nedostatka gvožđa (sideropenična anemija): Sideropenična anemija je najčešći oblik: nastaje zbog manjka gvožđa potrebnog za sintezu hemoglobina. Uzroci su slab unos, hroničan gubitak krvi (obilne menstruacije, krvarenje iz digestivnog trakta — čirevi, hemoroidi) ili povećane potrebe (trudnoća, rast). Razvija se postepeno pa simptomi jačaju. U većini slučajeva je izlečiva uz dodatke gvožđa i otklanjanje uzroka (zaustavljanje krvarenja, bolja ishrana).
- Anemija zbog nedostatka vitamina B12 ili folne kiseline (megaloblastna anemija): Nastaje kad nema dovoljno ovih vitamina za sazrevanje eritrocita: postaju veliki (makrociti) i slabije funkcionišu. B12 najčešće nedostaje zbog loše apsorpcije (perniciozna anemija, bolesti creva) ili izostanka hrane životinjskog porekla; folat zbog siromašne ishrane, alkoholizma ili povećanih potreba (trudnoća). Pored uobičajenih simptoma, manjak B12 može dati neurološke tegobe (trnci, slabija memorija). Lečenje je nadoknada vitamina—B12 često injekcijama, folna kiselina tabletama.
- Anemija hroničnih bolesti: Hronične bolesti (npr. hronične infekcije, reumatoidni artritis ili bolesti bubrega) mogu uzrokovati anemiju. Upalni procesi menjaju metabolizam gvožđa tako da ono postaje manje dostupno za stvaranje hemoglobina, a često je i proizvodnja eritrocita u koštanoj srži usporena. Rezultat je umerena anemija koja prati osnovnu bolest. Terapija se usmerava na lečenje te osnovne bolesti. Ponekad se dodatno daju eritropoetin (hormon koji podstiče stvaranje eritrocita) ili gvožđe, zavisno od situacije.
- Hemolitičke i nasleđene anemije: Hemolitičke anemije nastaju zbog ubrzanog propadanja eritrocita pre kraja njihovog životnog veka. Uzroci su autoimune reakcije ili nasledni poremećaji. Primer je srpasta anemija: eritrociti u obliku srpa lako se razaraju, uz hroničnu hemolizu i bolne krize zbog začepljenja sitnih krvnih sudova. Talasemije nastaju zbog defekta sinteze hemoglobina, pa su eritrociti manji i krhkiji. Česti su uvećana slezina i blaga žutica. Lečenje zavisi od uzroka: kod autoimunih oblikâ daju se kortikosteroidi, a kod težih naslednih potrebne su redovne transfuzije ili transplantacija koštane srži.
Kako se otkriva anemija
Ako lekar posumnja na anemiju na osnovu simptoma ili pregleda, uputiće vas na kompletnu krvnu sliku (KKS). Ta analiza pokazuje nivo hemoglobina, broj eritrocita, hematokrit (procenat crvenih krvnih zrnaca u krvi) i parametre poput prosečne veličine eritrocita. Na osnovu tih rezultata može se potvrditi postojanje anemije i naslutiti tip.
- Provera gvožđa i feritina: Nizak nivo gvožđa u serumu, uz nizak feritin (pokazatelj zaliha gvožđa), potvrdiće anemiju usled nedostatka gvožđa. Kod anemije hronične bolesti feritin je normalan ili visok, a gvožđe nisko.
- Vitamin B12 i folna kiselina: Nizak nivo ovih vitamina ukazuje na megaloblastnu anemiju zbog njihovog nedostatka.
- Test na okultno (skriveno) krvarenje: Pregled stolice može otkriti nevidljivo krvarenje u crevima (npr. zbog čira ili polipa), što može objasniti anemiju.
- Ostale analize po potrebi: Lekar može proveriti i funkciju bubrega i štitne žlezde (jer njihove bolesti mogu dovesti do anemije), nivo eritropoetina, kao i markere hemolize (bilirubin, LDH, haptoglobin) ako sumnja da se krvna zrnca prebrzo razgrađuju. U retkim slučajevima radi se i analiza koštane srži, ali to je potrebno samo ako osnovni uzrok nije moguće drugačije utvrditi.
Lečenje
Lečenje anemije zavisi od njenog uzroka i težine, ali cilj je uvek isti: povećati nivo hemoglobina i otkloniti uzrok anemije. U nastavku su glavni pristupi terapiji:
- Dodaci gvožđa: Kod anemije zbog nedostatka gvožđa, osnovna terapija su preparati gvožđa (najčešće u obliku tableta ili sirupa). Uzimaju se nekoliko meseci (čak i nakon što se hemoglobin normalizuje, da bi se popunile zalihe gvožđa). Tablete gvožđa se piju na prazan stomak uz čašu vode ili soka od pomorandže (vitamin C poboljšava apsorpciju). Ponekad gvožđe izaziva stomačne tegobe ili zatvor, pa lekar može preporučiti određeni oblik gvožđa ili način uzimanja koji se lakše podnosi. U težim slučajevima, gvožđe se može dati intravenozno (direktno u venu) pod lekarskim nadzorom.
- Vitamin B12 i folna kiselina: Ako je anemija posledica nedostatka ovih vitamina, terapija podrazumeva njihovu nadoknadu. Vitamin B12 se najčešće daje injekcijama u mišić (posebno kod perniciozne anemije gde je apsorpcija iz stomaka onemogućena), dok se folna kiselina uzima u tabletama. Poboljšanje krvne slike obično nastupa brzo tokom narednih nedelja.
- Lečenje osnovnog uzroka: Ako je anemija izazvana drugom bolešću, ključni deo terapije je lečiti tu bolest. Na primer, kod anemije usled hronične bolesti bubrega, lekari daju sintetički eritropoetin (hormon koji prirodno luče bubrezi) kako bi stimulisali stvaranje crvenih krvnih zrnaca, uz dodavanje gvožđa. Kod autoimune hemolitičke anemije daju se kortikosteroidi da smire imuni sistem koji napada eritrocite. Svako poboljšanje osnovne bolesti obično vodi i poboljšanju krvne slike.
- Transfuzije krvi: Ukoliko je anemija vrlo teška, ili je došlo do akutnog gubitka krvi, možda će biti neophodna transfuzija krvi. Davanje jedinice krvi podiže hemoglobin odmah, što može spasiti život u hitnim situacijama. Međutim, transfuzija je privremeno rešenje. Nakon što se pacijent stabilizuje, nastavlja se sa dugoročnim lečenjem (dodaci ishrani, lekovi ili intervencije) kako bi se rešio uzrok i sprečilo ponavljanje anemije.
Prirodni preparat za anemiju
Seme koprive i med je jedan od najpoznatijih prirodni saveznika u borbi protiv malokrvnosti. Njegova efikasnost leži u sastavu nutrijenata i njihovom delovanju na organizam.
Bogato je gvožđem, koje je ključno za proizvodnju hemoglobina i povećanje broja crvenih krvnih zrnaca. Zahvaljujući prisustvu vitamina C, B6, B12, folne kiseline i aminokiselina, gvožđe se bolje apsorbuje i doprinosi stvaranju novih ćelija, čime se preveniraju različite vrste anemije.
Ova mešavina se uzima dva puta dnevno po jedna kašičica. Više o iskustvima korisnika kao i za šta je sve dobra možete pogledati na linku ovde.
Ishrana i bolja apsorpcija gvožđa
Pravilna ishrana igra veliku ulogu i u prevenciji i u lečenju anemije. Iako se teža anemija ne može izlečiti isključivo hranom, ishrana je važna podrška terapiji i pomaže oporavak organizma. Evo kako ishranom možete poboljšati krvnu sliku:
Namirnice bogate gvožđem: U ishranu uključite što više hrane koja sadrži gvožđe:
- Meso i riba: Crveno meso (govedina, junetina, jagnjetina) i iznutrice poput džigerice bogat su izvor gvožđa koje telo najbolje koristi. Tu spadaju i piletina, ćuretina, riba i morski plodovi (školjke) – svi oni doprinose unosu gvožđa.
- Biljni izvori gvožđa: Mahunarke (pasulj, sočivo, leblebije), zeleno lisnato povrće (spanać, blitva, kelj, brokoli), orašasti plodovi i semenke (npr. bundevine semenke, susam, suncokret), kao i sušeno voće (suve kajsije, grožđice, šljive) sadrže značajne količine gvožđa. Iako se gvožđe iz biljnih izvora (tzv. ne-hem gvožđe) slabije apsorbuje nego iz mesa, ovi sastojci su veoma korisni, posebno u kombinaciji sa vitaminom C.
Poboljšanje apsorpcije gvožđa: Kako biste maksimalno iskoristili gvožđe iz hrane:
- Kombinujte sa vitaminom C: Vitamin C višestruko povećava apsorpciju gvožđa iz biljne hrane. Uz obroke jedite hranu bogatu vitaminom C – na primer, salatu s paprikom, kupusom ili limunovim sokom, ili popijte čašu ceđenog soka od narandže uz obrok. Dodavanje paradajza, citrusnog voća, kivija ili peršuna uz jelo bogato gvožđem pomoći će da telo bolje iskoristi uneto gvožđe.
- Izbegnite kalcijum, čaj i kafu uz obrok: Mleko i mlečni proizvodi bogati kalcijumom mogu ometati apsorpciju gvožđa, pa ih ne treba konzumirati u istom obroku kad i glavne izvore gvožđa. Slično, tanini iz crnog čaja i kafe vezuju gvožđe – bolje je te napitke popiti sat vremena pre ili posle obroka, umesto neposredno uz jelo.
- Dobro iskombinujte namirnice: Fitati iz integralnih žitarica i oksalati iz nekih povrćki (poput spanaća) mogu smanjiti apsorpciju gvožđa. To ne znači da treba izbegavati ove zdrave namirnice, već da u obroku treba imati i druge komponente. Na primer, ako jedete spanać ili pasulj (koji imaju gvožđe ali i supstance koje ga vežu), obavezno dodajte nešto sa vitaminom C kako biste nadoknadili taj efekat.
Unos ostalih važnih nutritijenata: Obratite pažnju i na druge vitamine i minerale bitne za krv:
- Vitamin B12 ima najviše u hrani životinjskog porekla (meso, riba, jaja, mlečni proizvodi), pa ako ne jedete takvu hranu, konsultujte se sa lekarom o suplementima.
- Folna kiselina se nalazi u zelenom povrću (spanać, brokoli), citrusnom voću, mahunarkama i integralnim žitaricama. Trudnicama su posebno važne ove namirnice ili dodaci folne kiseline, jer sprečavaju anemiju i podržavaju pravilan razvoj ploda.
Proteini (meso, riba, jaja, mahunarke) su gradivni materijal za hemoglobin i enzime, pa je i adekvatan unos proteina značajan za oporavak krvi.
Ko spada u rizične grupe
Određene grupe ljudi imaju veći rizik da razviju anemiju i njima je potrebna pojačana pažnja na prevenciji i ranom otkrivanju simptoma:
- Žene sa obilnim menstruacijama: Žene u reproduktivnom dobu koje imaju veoma obilne i dugotrajne menstruacije gube više krvi nego što je uobičajeno svakog meseca. Vremenom to može dovesti do iscrpljivanja gvožđa i anemije. Zato se kod žena preporučuje bogata ishrana gvožđem ili preventivno uzimanje dodataka gvožđa po savetu lekara, kao i redovne kontrole krvne slike.
- Trudnice: Zbog potreba fetusa i povećanog volumena krvi, trudnice imaju veće potrebe za gvožđem i folnom kiselinom. Anemija u trudnoći je česta pojava, pa se trudnički pregledi uvek fokusiraju i na krvnu sliku. Trudnicama se često preventivno daju suplementi gvožđa i folne kiseline. Važno je pratiti ove savete jer nelečena anemija može dovesti do komplikacija u trudnoći i porođaju.
- Bebe i mala deca: Dojenčad i mala deca mogu razviti anemiju ako ne unose dovoljno gvožđa. Zalihe s kojima se bebe rađaju troše se oko 6. meseca, pa tada treba uvoditi hranu bogatu gvožđem (dohrana obogaćena gvožđem, meso u kašicama). Deca koja piju mnogo kravljeg mleka, a malo jedu čvrsto, u većem su riziku jer mleko sadrži malo gvožđa. Anemija može usporiti rast i razvoj kod dece, pa pedijatri rutinski proveravaju krvnu sliku na sistematskim pregledima.
- Tinejdžeri u razvoju: U pubertetu i tinejdžerskom dobu telo naglo raste, pa su potrebe za gvožđem povećane. Devojke nakon početka menstruacija dodatno gube gvožđe. Ako se u ovoj dobi ishrana zanemari (što nije retko zbog različitih dijeta ili brzog načina života), može doći do anemije. Mladi sa anemijom često se žale na umor, slabiju koncentraciju u školi i smanjenu fizičku izdržljivost.
- Osobe sa neadekvatnom ishranom: Rizik od anemije raste uz jednoličnu, siromašnu ishranu: stroge dijete, poremećaji ishrane, preskakanje obroka i oslanjanje na brzu hranu. Vegetarijanci i vegani su u riziku ako ne obezbede dovoljno biljnih izvora gvožđa i vitamina B12. Uz dobro planiranje i suplemente biljna ishrana može biti potpuna; bez toga rizik ostaje.
- Starije osobe: Stariji su skloniji anemiji jer često jedu manje i jednostavnije (zbog slabijeg apetita ili finansija), pa unose premalo gvožđa i vitamina. Sa godinama opada apsorpcija, naročito B12 zbog smanjene kiselosti želuca i problema s resorpcijom. Uz to, češće imaju hronične bolesti i terapije koje utiču na krvnu sliku. Zato kod svakog starijeg koji je stalno umoran i bled treba posumnjati na anemiju i uraditi krvnu sliku, umesto sve pripisivati starost.
Saveti za život sa anemijom
Kada vam je dijagnostikovana anemija, osim lekova i suplemenata, određene promene u svakodnevnom životu mogu vam pomoći da se bolje osećate i ubrzate oporavak:
- Pridržavajte se terapije: Redovno uzimajte propisane lekove i suplemente onako kako je lekar odredio. Nemojte prekidati terapiju na svoju ruku čim se malo bolje osetite – anemija se često vrati ako se lečenje skrati. Važno je da popunite zalihe gvožđa ili vitamina u telu, što obično traje i neko vreme nakon što se hemoglobin normalizuje. Takođe, idite na zakazane kontrole kako bi lekar pratio vaš napredak.
- Odmor i postepena aktivnost: U periodu dok ste anemični, umaraćete se brže nego inače. Spavajte dovoljno noću (7-8 sati) i, ako je potrebno, u toku dana napravite pauzu ili kratko dremajte. Fizičku aktivnost prilagodite trenutnim mogućnostima – lagane šetnje na svežem vazduhu mogu prijati i poboljšati raspoloženje, ali izbegavajte teže napore dok vam lekar ne potvrdi da se krvna slika poboljšala. Kako se budete osećali jače, postepeno povećavajte nivo aktivnosti.
- Prilagodite ishranu: Iskoristite ishranu kao saveznik u oporavku. Svaki obrok obogatite nečim hranljivim: uz doručak dodajte sveže voće ili integralne žitarice, za ručak i večeru birajte povrće, salate i proteine. Hrana bogata gvožđem (meso, pasulj, zeleno povrće) i vitaminima treba da bude često na meniju. Izbegavajte prazne kalorije i brzu hranu – one vam neće dati potrebne gradivne materijale. Takođe, pijte dosta vode tokom dana, jer dobra hidratacija pomaže opštem stanju organizma.
- Izbegavajte štetne navike: Pušenje smanjuje sposobnost krvi da nosi kiseonik, a velik unos alkohola može oštetiti koštanu srž i želudac (što pogoršava anemiju). Trudite se da ne pušite, ili bar smanjite broj cigareta, a alkohol svedite na minimum dok se ne oporavite. To će olakšati telu da stvara nove krvne ćelije.
- Redovno pratite svoje stanje: I nakon što se hemoglobin vrati u normalu, budite svesni da anemija može ponovo nastati ako uzrok nije trajno rešen. Nastavite sa kontrolama krvi prema savetima lekara. Ukoliko ste imali sideropeničnu anemiju, verovatno će vam proveravati feritin (zalihe gvožđa) da potvrde da su se rezerve obnovile. Takođe, obraćajte pažnju na signale svog tela – ako primetite ponovo pojačani umor ili druge poznate simptome, javite se na pregled.
FAQ: Najčešća pitanja
Koja oboljenja su često povezana s anemijom i kako izgleda dijagnostika?
Anemiju mogu da prate različita oboljenja – od hroničnih upala i bolesti bubrega do problema sa apsorpcijom gvožđa u crevima. Kod žena su česta oboljenja koja uzrokuju pojačane gubitke krvi (npr. obilne menstruacije). Dijagnostika tipično kreće od kompletne krvne slike, pa se rade gvožđe/feritin, vitamin B12 i folna kiselina; po potrebi i dodatne analize. Pravovremena dijagnostika pomaže da se utvrdi uzrok i isplanira najbolji pristup lečenja.
Da li anemija utiče na pluća i zašto se brže zadišem?
Da. Kada padne hemoglobin, manje kiseonika stiže do tkiva pa pluća i srce pokušavaju da “nadoknade” manjak bržim disanjem i ubrzanim pulsom. Zato se i pri manjem naporu oseća kratak dah, kao da pluća rade “preko svojih granica”. Ako primetiš da ti se dah skraćuje češće nego ranije, naročito na stepenicama, moguće je da pluća samo reaguju na manjak kiseonika zbog anemije, a ne zato što su sama bolesna.
Napomena:
Informacije sadržane u ovom članku namenjene su isključivo u edukativne i informativne svrhe i ne predstavljaju zamenu za profesionalni medicinski savet, dijagnozu ili lečenje. Uvek se posavetujte sa svojim lekarom ili drugim kvalifikovanim zdravstvenim radnikom u vezi sa bilo kojim pitanjima koja imate u vezi sa zdravstvenim stanjem ili pre nego što započnete bilo kakav nov tretman ili promenu u ishrani. Nikada nemojte zanemariti profesionalni medicinski savet ili odlagati njegovo traženje zbog nečega što ste pročitali u ovom članku. Oslanjanje na bilo koju informaciju pruženu u ovom članku je isključivo na vaš vlastiti rizik.